Spor na pozornici u Zwickauu: Zabrana spolova izazvala burne rasprave!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Theatre Plauen-Zwickau raspravlja o rodnoj zabrani o kojoj su odlučivali gradski odbori. Intendant Löschner reagira umjetnički.

Theater Plauen-Zwickau diskutiert ein Genderverbot, das von städtischen Gremien beschlossen wurde. Intendant Löschner reagiert künstlerisch.
Theatre Plauen-Zwickau raspravlja o rodnoj zabrani o kojoj su odlučivali gradski odbori. Intendant Löschner reagira umjetnički.

Spor na pozornici u Zwickauu: Zabrana spolova izazvala burne rasprave!

Ravnatelj Theatre Plauen-Zwickau, Dirk Löschner, trenutno se strastveno zalaže za slobodu umjetnosti. Usred zabrinjavajuće rodne zabrane uvedene na inzistiranje odbora, on naglašava važnost umjetničkog izražavanja i rasprave. Zabranu, koja gradskim službenicima i tvrtkama zabranjuje korištenje spolova pomoću podvlaka, zvjezdica i dvotočaka, prvenstveno je inicirao AfD i naišao je na podršku Slobodnih birača, CDU-a i FDP-a. Unatoč tom ograničenju, kazalište ostaje vjerno svojoj liniji u bavljenju rodom: u knjižici nove sezone koristi se dvotočka roda, kao freipresse.de javlja.

Löschner, koji je generalni direktor kazališta od kolovoza 2022., već je dao jasne izjave o rodnoj zabrani. On to vidi kao pokušaj da se prekine društvena rasprava i poriče da je kazalište pod pritiskom da se povinuje. Ono što je posebno zanimljivo je da je kazalište od 2019. godine promijenilo svoja izdanja, a to se jedva primjećuje. Löschner objašnjava da u kazalištu nema žustrih internih rasprava o rodu; naprotiv: umjetnički ansambli vrlo pozitivno gledaju na tu temu.

Reakcija na zabranu roda

Debitantska produkcija “Katerina u čizmama” ove subote baca kritičko svjetlo na rodne uloge te se u tom kontekstu također smatra odgovorom na trenutnu zabranu. Dosadašnju slobodu za rod umjetnici su očito doživljavali ne samo kao rutinu, već i kao važnu priliku za tematsku raspravu. “Upravo zato što na pozornici nema roda, vidjeli smo prilike u formatu ‘Kazališni sportovi’ za uvođenje duhovitih rasprava o rodu”, rekao je Löschner. Posebno treba istaknuti tri izvedbe na otvorenom u Plauenu, gdje unatoč 3000 gledatelja nije bilo interesa za raspravu o spolovima, pa se stječe dojam da publika ima druge teme.

“Sloboda umjetnosti je dragocjena vrijednost”, naglašava Löschner, a istodobno priznaje da kazalište još nije izravno pogođeno ovom odlukom, jer su potrebne upute gradonačelnika. Ovi bi mogli otvoriti ili zatvoriti i vrata i ulaze u kazalište na temelju svojih financijskih veza. No Löschner ostaje optimističan i gleda na kazalište ne kao na moralnu instituciju, već kao na mjesto koje želi pokrenuti društveno relevantne rasprave.

Kulturni i društveni kontekst

U pozadini je šira društvena rasprava o rodu i jeziku koja traje već 40-ak godina. Znanstvenici poput prof. Helmuta Weißa i prof. Eckharda Meinekea kritički su komentirali ovaj razvoj. Potonji naglašava da su mnogi pojmovi, poput muškog roda, odabrani nemarno. Dalekosežne promjene u gramatici uzrokovane rodnim pokretom mnogi također vide kao ideološki značajne. Tim Schröder, znanstveni novinar, primjećuje da mnogi predavači izbjegavaju koristiti rod u svom govoru, što pokazuje koliko je rasprava podijeljena čak i među stručnjacima, kao što je dokumentirano na mdr.de.

U vrijeme kada su umjetnost i društveno-politička pitanja neraskidivo isprepletena, ostaje za vidjeti kako će se razvijati sporovi oko zabrane spolova i može li Kazalište Plauen-Zwickau nastaviti nuditi platformu za otvoreni dijalog.