Friedrich Merz: Rasističke izjave nailaze na otpor u Dresdenu

Friedrich Merz: Rasističke izjave nailaze na otpor u Dresdenu

29. listopada 2025. posjet Friedricha Merza Saskoj izazvat će uzbuđenje i rasprave. U svom se govoru čelnik CDU-a osvrnuo na tobožnji “problem u gradskom pejzažu” i time signalizirao jasnu sklonost određenim skupinama stanovništva. Ove izjave doprinose pomicanju društvene rasprave udesno i prikazuju migrante kao žrtvene jarce. Zapravo, gradski krajolik u Saskoj oblikuju JN trupe, AfD i Slobodni Saksonci, a ne brojni migranti koji su važan dio društva, kao što je slučaj s Democracy Team prijavio.

Retorika Merza, koji AfD vidi kao svog najvećeg protivnika, a istovremeno dobiva podršku za desničarsku propagandu od svog domaćina Michaela Kretschmera, potiče strahove prema skupinama migranata. Ističe da je neodrživa percepcija da su migranti odgovorni za sve više kriminala. Analiza pokazuje da migranti ne čine zločine nerazmjerno te da se strah od njih često koristi kao sredstvo za odvraćanje pažnje od društvenih nejednakosti i utjecaja bogatih.

Solidarnost umjesto podjela

Na događaju su predstavnici Saskog vijeća za izbjeglice, Fridays For Future Dresden i aktivisti kao što su Rasha Nasr, Clara Bünger i Kassem Taher Saleh govorili o nesigurnim životnim situacijama onih koji traže zaštitu i često brutalnim deportacijama. Naglasili su važnost povezanosti društvenih i ekoloških borbi. Dobili su glazbenu podršku od raznih umjetnika kao što su C.C.Estrés i limena glazba Fiatelle. Također je pozvano snažno sudjelovanje u prosvjedima u utorak protiv rasizma i desničarske agitacije kako bi se stvorio raznoliki Dresden.

Općenito, rasizam je središnja tema današnje rasprave, ne samo u Saskoj, već u cijeloj Njemačkoj. To je strukturalni i društveni fenomen koji utječe na generacije, kako je objašnjeno u članku bpb. Rasizam nerazmjerno pogađa ljude migrantskog podrijetla i često se doživljava kao prijetnja društvenom pluralitetu. U Njemačkoj 21,2 milijuna ljudi ima migrantsko podrijetlo, što odgovara 26% stanovništva. Diskriminaciju ovih skupina pojačavaju ne samo individualne predrasude, već i strukturni i institucionalni uvjeti.

Istraživanje i civilno društvo

Kako bi se tome suprotstavilo, osnovan je Nacionalni monitor diskriminacije i rasizma (NaDiRa), koji koristi inovativne metode i blisko surađuje s pogođenim zajednicama. Ovo istraživanje, temeljeno na Institutu DeZIM u Berlinu, ispituje učinke rasizma u područjima kao što su zdravlje, stanovanje, posao i obrazovanje. Cilj je razviti dugoročne pokazatelje koji će pokazati strukturne nedostatke, kao što je objašnjeno u Racism Monitor.

Ukratko, za društvenu raspravu bitno je otvoreno imenovati rasizam i staviti solidarnost u prvi plan kako bi se prevladale podjele i nejednakosti. Razvoj događaja u Saskoj jasan je apel svima da se aktivno suprotstave diskriminacijskim tendencijama.